|
|||||||||||||
 |
|
||||||||||||
|
O NAMA Hodbina je do prije 20-ak godina unazad bila poznata u Regiji po sočnim voćnjacima breskve, kajsije, trešnje, smokve, šipka i jabuke, te brojnim vinogradima domaće žilavke i blatine, nasadima oraha, lješnjaka i badema, te hektarima pšenice, zobi, ječma i kukuruza. Sve vrste izuzetno kvalitetnog voća i povrća uzgajale su se većinom na tradicionalan način, bez moderne mehanizacije i opreme. Na padinama okolnih brda i brežuljaka svakodnevno su pasla stada ovaca i koza, čuvajući naselje od šumskih požara, a na samim vrhovima i padinama južnih brdovitih terena bralo se samoniklo ljekovito bilje: kadulja, smilje, šipurak, smrekov glog, te drijen, divlja kruška i dr. Sve to dovozilo se u otkupnu stanicu „HAN“, u prostorije tadašnje Zadruge. Hodbinska trešnja i kadulja izvozila se u zemlje Zapadne Evrope...
|
|
|
U toku nesretnih sukoba pričinjena je ogromna materijalna šteta naselju, kojom prilikom je stradalo 80 % voćnjaka, vinograda, te stočnog fonda, a zbog brojnih požara na okolnim brdima i brežuljcima izgorjelo je 90 % površina koje su pokrivale smreka i bor, te samoniklo bilje: kadulja, smilje i šipurak. U prvim danima povratka 1998.godine, panorama Hodbine je bila potpuno izmjenjena. Umjesto zelenih voćnjaka i modrih vinograda, zlatnih žitnih polja i zasađenih oranica, mogao se vidjeti samo višegodišnji suhi i zeleni korov i šikara, pepeljasta i srušena stabla, i bezbroj divlje kupine, drače i čička. Sva okolna brda bila su gola, nestale su modre površine smreke, bora, jasena i drijena. |
|
||||||||
 |
Donacije domaćih i stranih VO i NVO, te samostalan rad poljoprivrednika, nisu uspjeli sanirati niti 30 % obradivih površina. Takvo stanje održalo se sve do jula 2008.g. kada nastaje inicijativa osnivanja poljoprivredne zadruge, udruživanja poljoprivrednika Hodbine, čišćenja poljoprivrednih površina i pokretanja razvoja hodbinskog agrara, koji je tradicionalno jedan od glavnih izvora prihoda stanovnika Hodbine. Inicijativa je okupila 40-ak poljoprivrednika koji raspolažu sa ukupno oko 30 ha obradive zemlje. Osnivačka skupština Zadruge održana je u novembru 2008. godine, kada su osnivači Zadruge „HODBINA“ jednoglasno prihvatili princip demokratskog |
||||||||||||
upravljanja Zadrugom, uzajamne pomoći i pomaganja među zadrugama, te solidarne i potpune odgovornosti svojih članova, i sa jednakim udjelima.
Osnovni cilj i namjena Zadruge je oživljavanje hodbinske poljoprivrede, kroz pomoć lokalnom stanovništvu u procesu proizvodnje i plasmanu poljoprivrednih proizvoda, te omogućavanje rada nezaposlenim stanovnicima Hodbine, odnosno dodatnog rada zaposlenim. Namjera Zadruge je umrežavanje i poslovna saradnja sa zadrugama i samostalnim poljoprivrednim proizvođačima u cijeloj BiH, te izlazak na vanjsko tržište. Zadruga će posebno obratiti pažnju na zaštitu prirode i okoline, te ekološki prihvatljivu poljoprivrednu proizvodnju. |
|||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|||||||||||||
